Rak dojke
Rak dojke na Internetu

 Glavna stranica

(Preuzeto iz: Karelović D. Uloga Interneta u dijagnostici raka dojke. U: Fajdić J. Suvremena 
dijagnostika raka dojke. Zagreb: Medicinska naklada; 2001. p. 249-57.)
 

Uvod 
Zamislite radnu okolinu gdje sjedeći možete: konzultirati kolege širom svijeta; slati slike dijagnostičkih metoda na konzultaciju ili znanstvene radove koautorima, širom svijeta, a odgovor dobiti istog dana; pričati s kolegom "uživo" sa njegovom slikom na 
ekranu, bez obzira na udaljenost; čitati časopise čim izađu, prije nego ih pošta može i dopremiti - bez pretplate; educirati se multimedijalno (tekstom, slikom, bojom, animacijom i zvukom); pretraživati svjetske knjižnice i knjižare; kupovati najsvježiju 
literaturu kreditnom karticom (npr. Amazon.com http://www.amazon.com/). Takva radna okolina, na sreću, već postoji, a zove se Internet. Internet je svakim danom bogatiji i sadržajniji, jednostavniji i ugodniji za korištenje (engl. user friendly),.

Internet ima značajnu ulogu u dijagnostici raka dojke. Sadrži brojne stranice kako za laike, tako i za liječnike, s multimedijalnim prikazom znanja o raku dojke. Upućuje kako se radi samopregled dojki, kada se radi mamografija itd. Omogućuje liječnicima jednostavnu i brzu konzultaciju, npr. slanje slika bilo koje dijagnostičke metode (mamografija, ultrazvuk, CT, MRI, patohistologija i sl.) elektroničkom poštom (e-mailom) radi konzultaciju na bilo koji kraj svijeta. Jedan takav projekt upravo je u tijeku i u našoj zemlji i odnosi se na rendgenologe koji se konzultiraju o CT snimkama. Postoje brojni primjeri primjene postavljanja dijagnoze na daljinu, npr. hitne – intraoperativne patohistološke dijagnoze. "Dobar dijagnostičar" trebao bi imati uvid u nove medicinske informacije, tj. morao bi pratiti medicinske časopise. Cijena pretplate časopisa i zahtjevnost pretraživanja literature čine Internet najboljim rješenjem.

Definicija Interneta

Internet je najveća računalna mreža, koja se sastoji od niza međusobno povezanih mreža (interconnected networks) koje komuniciraju TCP/IP protokolom (Transmission Control Protocol / Internet Protocol).

Povijest i statistika 

Početkom šezdesetih, u jeku hladnog rata, vlada SAD-a povjerila je stručnjacima Rand Corporation zadatak razvijanja bolje komunikacije u slučaju nuklearnog rata. Godine 1964. Rand predlaže revolucionarno rješenje: mrežu bez središnjice, u kojoj 
svi čvorovi imaju isti status. Mreža sazdana na gornjim načelima naziva se packet switching network. Ideja je prvu praktičnu provjeru doživjela 1969. godine. Agencija Advanced Reasearch Projects Agency (ARPA) financirala je projekt umrežavanja 
četiri superkompjutora. Ta su se računala povezala telefonskim linijama, preko kojih su mogla prenositi podatke i biti programirana s drugih računala. Mreža Arpanet, kako se početno zvala, počela se širiti, pa je 1971. godine umrežavala 15, a 1972. god, već 37 računala. Do 1981. godine broj računala porastao je na 213. Osam godina poslije, bilo ih je već 80.000, u listopadu 1990. god. čak 313.000. Tri mjeseca poslije bilo je 376.000 računala, a u siječnju 1992. 727.000. Trenutačno se Internetom koristi oko 304.36 milijuna korisnika, što čini oko 5% ukupne populacije (ožujak 2000. godine), a broj im se iz dana u dan povećava. Grafički prikaz tako brza rasta je najprikladniji na logaritamskoj skali. Do trenutka kad ovo budete čitali, podaci će već sigurno zastarjeti. Uostalom, kako je moguće točno procijeniti nešto, što ima stopu rasta od 10% na mjesec?

Građa i ustroj Interneta
 
Internet nije jedna računalna mreža. Sastoji se od mnoštva lokalnih, regionalnih i globalnih mreža računala, međusobno povezanih raznim vezama, od telefonskih linija, do optičkih kabela, koaksijalnog kabela, mikrovalnih, radijskih i satelitskih 
veza. Ono što nam daje za pravo da o Internetu govorimo i mislimo kao o cjelini, jest mogućnost, da razna računala, iz raznih mreža mogu komunicirati na način koji je za krajnjeg korisnika transparentan. Izreka kako je Internet mreža svih mreža nije točna. Naime nisu sve mreže na svijetu dijelovi Interneta. Mnoge su, od mreža po tvrtkama, pa do mreža koje se protežu preko cijelih kontinenata, ostale izvan Interneta. Neke će se priključiti ubrzo, a neke neće nikada. Računala koja povezuju mreže zovu se usmjerivači (engl. router). Da bi umrežena računala mogla međusobno komunicirati, trebaju se pridržati istih pravila. Pravila koja reguliraju rad računalnih mreža zovu se protokoli. Kao što smo pri definiranju Interneta kazali, Internet koristi TCP/IP protokol. IP protokol se brine za adresiranje, tj. za to da usmjerivači znaju što učiniti sa zaprimljenim informacijama. Internet adresa (ili IP broj) sastoji se od četiri broja između 0 i 255, koja su radi čitkosti međusobno odvojeni točkama, na primjer 161.53.92.1. Prva dva broja su IP adresa glavne mreže na kojoj se računalo nalazi (161.53). Treći broj, u ovom slučaju broj 92 jest IP adresa podmreže, a četvrti broj IP adresa samog računala (host) u podmreži. S obzirom na činjenicu da se brojke teže pamte od imena, razvijen je i tzv. Domain Name System (DNS) koji određenim skupinama ili institucijama daje ovlasti nad podskupovima imena. Svaki nivo u tom sustavu zove se domena. Unutar domene mogu se stvarati razne poddomene. Svakoj domeni pripada određeni raspon IP brojeva. Imena računala moraju biti jedinstvena 
samo unutar svoje domene, a imena poddomena moraju biti jedinstvena samo u okviru domene koja ih sadrži.

Prema pravilima Međunarodne organizacije za standarde (ISO), sve zemlje imaju dvoslovnu vrhovnu domenu. Tako je vrhovna domena za hrvatsku hr (npr. www.kbsplit.hr). Iako i SAD ima domenu "us", američka računala većinom 
pripadaju jednoj od šest troslovnih domena: edu (za obrazovne institucije kao sveučilišta, škole i slično), com (za komercijalne korisnike), gov (za organizacije vlade SAD-a), org (za nevladine i neprofitne organizacije), mil (za potrebe američke vojske), net (za potrebe održavanja i administriranja).
Najveća računalna mreža unutar hrvatske domene "hr" zove se Hrvatska akademska i istraživačka mreža ili Croatian Academic and Research Network (CARNet), koju je tijekom 1992. godine pokrenulo Ministarstvo znanosti. 

Kako se spojiti na Internet?

Za korištenje Internetom potrebno je bilo koje računalo, modem (akronim od modulator demodulator, uređaj ili program koji omogućava prijenos podataka), davatelj Internet pristupa (Internet Service Provider npr. HiNet, IBM ili 
CARNet), komunikacijski programi i komunikacijska veza, koja može biti: tradicionalna (engl. twisted copper) telefonska linija ili ISDN (Integrated Services Digital Network, super brze telefonske linije) linija ili optičko vlakno, a moguće je u te svrhe 
čak koristiti i satelite ili radio valove. 

Mrežni servisi 

Internet nudi niz usluga putem raznih servisa: Elektronička pošta (ili e-mail), World Wide Web (WWW ili samo Web), FTP (File Transfer Protocol), novinske skupine (mrežne novine, engl. Newsgroups ili samo News ili Usenet), poštanske liste (eng. Mailing Lists), IRC (Internet Relay Chat), Talk, Videophoning, Telnet, Archie, Gopher itd. Najpopularniji su E-mail i Web. E-mail ili elektronička pošta ima puno prednosti u odnosu na druge oblike komunikacije: jednostavnost, besplatnost, brzina, dostupnost i digitalni format. Web predstavlja multimedijalni (tekst, slika, boja, zvuk, animacija) "izlog", sa slobodnim pristupom. Web stranicama se pristupa upisivanjem jedinstvene adrese - URLa (Uniform Resource Locator), prenose se HTTP (Hypertext Transfer Protocol) protokolom i pišu najčešće HTML (Hypertext Markup Language) jezikom. Novinske skupine ili konferencije jesu globalni forum za raspravu u kojem su rasprave organizirane po tematskim skupinama (npr. Breast Cancer: listserver@morgan.ucs.mun.ca). Konferenciju čine pitanja i odgovori, koji se šalju u formi elektroničke pošte. Da se rasprave ne bi ponavljale, kreiraju se FAQ (Frequently Asked Questions – često postavljena pitanja) datoteke, tako da je prije uključenja u neku od novinskih skupina potrebno proučiti FAQ datoteku, jer možda u njoj pronađete odgovor na vaše pitanje. Poštanske liste (eng. mailing lists) omogućavaju skupinama ljudi da vode razgovore (elektroničkom poštom) o njima zanimljivim temama. U praksi to znači, mail poslan na jedinstvenu adresu neke poštanske liste stiže svim osobama upisanim na tu listu.

Senološki resursi na Internetu
AltaVista, pretraživač (eng. searchengine) Interneta, na adresi http://altavista.com/, nalazi 278,756 Web stranica indeksiranih riječima breast cancer i 305 stranica riječima breast, cancer, diagnostic (svibanj 2000. godine). Korisnici Interneta uvijek 
moraju imati na umu da se radi o nerecenziranom mediju. Stoga je potrebna kritičnost obzirom na izvor određenih podataka. Izdvajamo kvalitetnije Web stranice koje bi svatko tko se bavi dijagnostikom raka dojke trebao posjetiti, tj. imati u svom Web adresaru (bookmark ili favorites). U tablici 1. su adrese poznatijih onkoloških društava, a u tablici 2. onkoloških baza znanja s patološkim, mamografskim, ultrazvučnim i drugim atlasima.

Tablica 1. Internet adrese poznatijih onkoloških društava.

UDRUŽENJA /ASSOCIATIONS
American Association for Cancer Research (AACR)
American Society of Clinical Oncology
Association of Cancer Online Resources
American Cancer Society
International Cancer Alliance
International  Union  Against  Cancer
National Alliance of Breast Cancer Organization

Tablica 2. Internet adrese senoloških baza znanja

BAZE ZNANJA/KNOWLEDGE BASES
About the Mammotome® Breast Biopsy System
Breast Cancer
Breast Cancer Case Studies Index (NSW Breast Cancer Institute, Australia)
Breast Cancer Gene Database 
Breast (Echt Lab, US)  (vrhunske slike: mako i mikro benignih i malignih bolesti dojke)
Breast Pathology Index (University of Utah, US)   
Breast (Semmelweis University of Medical Sciences, Hungary)
Breast Ultrasound Teaching Files
Cosmetic Outcomes of Breast Cancer Treatment
Diseases of Breast (University of Connecticut Health Center, US) 
Guidelines for the Ultrasonic Examination of the Breast
International Breast Ultrasound School (IBUS)
Mammography (Creighton University Medical Center, US) (skola za mamografiju Studenstska)
OncoLink
Sentinel node biopsy
Sentinel node biopsy
UAB (University of Alabama at Birmingham, US) Radiology Teaching File: Mammography
USF (University of South Florida, US) Digital Mammography

CARNet-ov projekt «Breast cancer»

U tijeku je razvoj projekta «Breast cancer», pod pokroviteljstvom CARNeta. Cilj projekta je razviti multimedijalni prikaz raka dojke, kako za liječnike, tako i za bolesnike. Namjera je osnovati i klub oboljelih od raka dojke. Pristup bazi tj. 
podacima bolesnika-članova kluba (ime i prezime ili anonimno ime, e-mail, mjesto stanovanja, godište, spol, stadij bolesti, patološka dg., dob prve menstruacije, dob posljednje menstruacije, broj trudnoća, broj pobačaja, broj poroda, kontracepcija, pušenje, itd.) biti će dostupan samo putem zaporke, koja će se dobiti popunjavanjem on-line formulara sa spomenutim podacima. Na taj način, bolesnici će moći komunicirati putem e-maila o zajedničkim problemima npr. kojeg operatera odabrati, gdje i koji implantat nabaviti, razmjenjivati iskustva o psihičkim problemima i sl. Zainteresirani bi u bazi mogli npr. tražiti listu e-mailova svih bolesnika koji žive u nekom gradu i imaju II stupanj bolesti duktalnog raka dojke, itd. Uz to, autori projekta (Karelović D i sur.) su se obvezali barem dva puta godišnje obraditi i prikazati prikupljene podatke. E-mailom svi članovi kluba "Agatha club" (Agatha je svetica i mučenica, zaštitnica od bolesti dojke) moći će postavljati pitanja specijalistima (onkologu, ginekologu, psihijatru, psihologu i fizijatru), na hrvatskom ili engleskom jeziku. Od postavljenih pitanja graditi će se baza podataka dostupna svim članovima kluba, a slična pitanja biti će upućena na već postojeći odgovor u bazi. Članovi kluba moći će dobiti e-mail te sudjelovati u UseNet konferencijama (rak dojke) za bolesnike i posebno za liječnike. Stranica će biti indeksirana na što više pretražitelja. Na taj način će se klub internacionalizirati i sakupiti veliku količinu podataka, što će biti osnova velikih epidemioloških studija. U budućnosti će se 
postaviti računala u što više onkoloških centara, te tako omogućiti bolesnicima koji se u klinici lijeće od raka dojke pristup našem klubu preko Interneta. Također će se surađivali i s klubom žena liječenih od raka dojke i žena s amputiranom dojkom, 
putem predavanja i upoznavanja s našim projektom.

Upotrebljivost Interneta u znanosti
nije upitna već neizostavna, naročito u našim – hrvatskim okolnostima. Literatura u biomedicini brzo zastarijeva, a količina novih informacija gotovo je nepregledna. Procjenjuje se, da je danas godišnji prirast 
medicinske literature 6-7%, te da se literatura udvostručuje svakih 12 godina. Prosječna godišnja pretplata na neki medicinski časopis indeksiran u Indexu Medicusu porasla je od 23$ u 1971. godini na 280$ u 1992. godini. Jedan od 
preduvjeta u pisanju znanstvenih radova je i uvid u indeksirane časopise, kojih u hrvatskim znanstvenim knjižnicama, zbog njihove sve veće cijene i manjih financijskih mogućnosti Ministarstva znanosti, ima sve manje. Čitanje samo hrvatskih 
časopisa ne daje nam pravo da mislimo o sebi kao o hrvatskim znanstvenicima, jer je znanost samo jedna i to svjetska. Da bi bili "svjetski", tj. znanstvenici, moramo biti komparabilni sa svijetom, što podrazumijeva i uvid u literaturu. Dakle, za većinu 
hrvatskih znanstvenika, praćenje svježe znanstvene literature moguće je jedino putem Interneta.

Medicinski časopisi na mreži
(e-journals, online journalls, Web version) počinju se javljati popularizacijom WWW tj. 1994. godine. Oni nisu prijetnja klasičnom papirnatom izdanju (print version), dapače oni mu daju dodatnu vrijednost (impact), promičući časopis na velika vrata u svijet. Neki časopisi su na mreži u djelomičnom izdanju (partial publications), tj. objavljuju se samo sažeci, dok drugi objavljuju kompletne tekstove i slike (complete publications, full texts). Neki se odlučuju na kombinaciju tj. u HTML objavljuju sažetke, dok kompletni časopis spremaju u PDF (Portable Document Format), datoteku male veličine, koja se čita besplatnim programom Adobe Acrobat Reader na bilo kojem računalu. U tablici 3. su prikazane Internet adrese poznatijih onkoloških časopisa.

Tablica 3. Medicinski časopisi na Internetu, od interesa u onkologiji

ČASOPISI/JOURNALS

Acta Oncologica
American Journal of Clinical Oncology

Annals of Oncology
 
Annals of Surgical Oncology 
The Breast
 
BCR Breast Cancer Research

Breast Cancer Research and Treatment

British Journal of Cancer

Cancer

Cancer Cytopathology

Cancer Detection & Prevention

Cancer Epidemiology Biomarkers & Prevention
 
Cancer Gene Therapy 
Cancer Genetics and Cytogenetics
Cancer Immunology, Immunotherapy
 
Cancer Practice
Cancer Research
 
Cancer Treatment Reviews
 
Carcinogenesis 
Chemotherapy
Clinical Cancer Research
 
Clinical Oncology
 
Current Opinion in Oncology
 
Electronic Journal of Oncology
 
European Journal of Cancer
 
Gynecologic Oncology
 
International Journal of Cancer
 
International Journal of Gynecological Cancer
 
Journal of Clinical Oncology
 
Journal of Surgical Oncology
 
Medical Oncology 
Oncogene
The Oncologist
 
Oncology
Pathology Oncology Research
 
Radiotherapy and Oncology 
Surgical Oncology 
Tumor Biology 


Prednosti Internet časopisa u odnosu na klasične "papirnate"
su brojne npr: ekonomski čimbenik (isključuje se cijena troškova tiskanja i transporta), svjetska dostupnost (svugdje gdje postoji telefonska linija), kvaliteta produkcije: kao što 
znamo časopisi se služe tekstom i slikom, koja je većinom crno bijela radi cijene, dok se kod elektroničkog izdanja možemo služiti tekstom, slikom, bojom, video zapisom i zvukom; pretraživanje je jednostavno, komercijalno su nezavisni (manje izdataka, više korisnika), komunikacija između autora i čitatelja je bolja, postoji mogućnost jednostavne analize čitanosti, uporaba tzv. hiperteksta ("klikom miša" na označeni dio teksta dobiva se novi tekst), a postoji i ekološka prednost (25).

Pretraživanje medicinske literature
na mreži moguće je na više načina, međutim izdvojene su dvije adrese. MEDLINE (akronim od MEDlars on LINE, a MEDLARS od MEDical Literature Analysis and Retrieval System) je najveća literaturna znanstvena baza na svijetu (http://www.healthgate.com/HealthGate/MEDLINE/ search-adv.shtml/), koja nudi slobodan pristup. Utemeljena je 1971. godine (U.S. National Library of Medicine - NLM), a sadrži podatke od 1966. godine do danas, obuhvaćajući informacije iz Index Medicusa, Index to Dental Literature i International Nursing, kao i brojne druge izvore iz područja poremećaja komunikacije, populacijske biologije i reproduktivne biologije, te drugih područja 
vezanih uz medicinu i brigu o zdravlju. Indeksira 11 milijuna dokumenata iz 4300 časopisa, a 67% dokumenata sadržava i sažetak. OVID, na adresi http://baze.irb.hr/ovid/, za pristup traži lozinku. Za medicinare je zanimljiv jer sadrži baze: MEDLINE, Current Contents (Institute for Scientific Information, sadrži podatke od 1993. godine do danas i sa svim sekcijama pokriva sadržaje oko 7.500 časopisa) i Ovid Core Biomedical Collection koja je posebno zanimljiva baza 
podataka, jer sadrži cjelovite tekstove s tablicama i slikama (full texts) petnaest najglasovitijih časopisa iz područja biomedicine. To su: The American Journal of Medicine, The American Journal of Obstetrics & Gynecology, The American Journal of Surgery, The Annals of Internal Medicine, The Archives of General Psychiatry, The British Medical Journal, The Canadian Medical Association Journal, Circulation, The Journal of the American Medical Association (JAMA), The Journal of Bone and Joint Surgery (American Volume), The Journal of Clinical Investigation, The Lancet, The New England Journal of Medicine, Pediatrics i Science. Priručnik za korištenje Ovid programa možete pronaći na adresi: http://nippur.irb.hr/ovid/manual.html . Ako želite provjeriti da li je neki časopis indeksiran u Current Contentsu, to možete na 
adresi http://www.isinet.com/journals/journals.html (Institute for Scientific Information - Journal Lists). Kratice časopisa indeksiranih u Index Medicusu nalaze se na adresi http://www.medscape.com/Home/Search/IndexMedicus/IndeksMedicus. 
html
. Odjek časopisa (eng. Journal Impact Factor), koji je bitno za procjenu citiranosti, tj. vrijednosti časopisa, može se naći na adresi http://www.sissa.it/furio/journal.html#TOP . Upute autorima, za većinu zdravstvenih znanstvenih časopisa nalazi se na adresi http://www.mco.edu/lib/ instr/libinsta.html (Instructions to authors in the health sciences).

Zaključak

Senologija čini sve veći i značajniji dio Interneta. Broj radova koji pišu o Internetu i medicini rapidno raste. Tako je samo prošle godine publicirano više od 1550 medicinskih radova na temu Internet, indeksiranih u MEDLINE bazi podataka. Ti su 
radovi većinom publicirani u poznatim časopisima, kao npr: JAMA, BMJ, The Lancet itd. Uredništvo JAMA-e je 1998. godine čak pozivalo potencijalne autore da pišu o Internetu u medicini. Čini se da je "moda" pisanja o Internetu u medicini 
zadnjih godina dovela i do značajnog broja bezvrijednih radova koje su publicirali najutjecajniji časopisi indeksirani u Current Contents-u, vjerojatno zbog nekompetentnih recenzenata. 
U Hrvatskoj, upotreba Interneta, među liječnicima nije analizirana, međutim čini se da nije zadovoljavajuća, pa bi o tome trebalo povesti brigu kao i konkretne akcije organiziranjem tečajeva, što je nužda struke i znanosti. Internet je jedan od najboljih načina komunikacije i pronalaženja stručnih i znanstvenih informacija te će se vremenom sve više koristiti. Dijagnostika, liječenje i edukacija na udaljenost, putem Interneta već je sada u upotrebi, a u budućnosti, napretkom tehnologije liječnici će sve više vremena provoditi uz računalo.

Literatura